\documentclass[DIV=12,%
BCOR=10mm,%
headinclude=false,%
footinclude=false,open=any,%
fontsize=11pt,%
twoside,%
paper=a4]%
{scrbook}
\usepackage{fontspec}
\usepackage{polyglossia}
\setmainfont{Linux Libertine O}
% these are not used but prevents XeTeX to barf
\setsansfont[Scale=MatchLowercase]{CMU Sans Serif}
\setmonofont[Scale=MatchLowercase]{CMU Typewriter Text}
\setmainlanguage{croatian}
% global style
\pagestyle{plain}
\usepackage{microtype} % you need an *updated* texlive 2012, but harmless
\usepackage{graphicx}
\usepackage{alltt}
\usepackage{verbatim}
% http://tex.stackexchange.com/questions/3033/forcing-linebreaks-in-url
\PassOptionsToPackage{hyphens}{url}\usepackage[hyperfootnotes=false,hidelinks,breaklinks=true]{hyperref}
\usepackage{bookmark}
% footnote handling
\usepackage[fragile]{bigfoot}
\usepackage{perpage}
\DeclareNewFootnote{default}
\DeclareNewFootnote{B}
\MakeSorted{footnoteB}
\renewcommand*\thefootnoteB{(\arabic{footnoteB})}
\deffootnote[3em]{0em}{4em}{\textsuperscript{\thefootnotemark}~}
% continuous numbering across the document. Defaults to resetting at chapter. Unclear
% \usepackage{chngcntr}
% \counterwithout{footnote}{chapter}
\usepackage[shortlabels]{enumitem}
\usepackage{tabularx}
\usepackage[normalem]{ulem}
\def\hsout{\bgroup \ULdepth=-.55ex \ULset}
% https://tex.stackexchange.com/questions/22410/strikethrough-in-section-title
% Unclear if \protect \hsout is needed. Doesn't looks so
\DeclareRobustCommand{\sout}[1]{\texorpdfstring{\hsout{#1}}{#1}}
\usepackage{wrapfig}
\usepackage{indentfirst}
% remove the numbering
\setcounter{secnumdepth}{-2}
% remove labels from the captions
\renewcommand*{\captionformat}{}
\renewcommand*{\figureformat}{}
\renewcommand*{\tableformat}{}
\KOMAoption{captions}{belowfigure,nooneline}
\addtokomafont{caption}{\centering}
% avoid breakage on multiple
and avoid the next [] to be eaten
\newcommand*{\forcelinebreak}{\strut\\*{}}
\newcommand*{\hairline}{%
\bigskip%
\noindent \hrulefill%
\bigskip%
}
% reverse indentation for biblio and play
\newenvironment*{amusebiblio}{
\leftskip=\parindent
\parindent=-\parindent
\smallskip
\indent
}{\smallskip}
\newenvironment*{amuseplay}{
\leftskip=\parindent
\parindent=-\parindent
\smallskip
\indent
}{\smallskip}
\newcommand*{\Slash}{\slash\hspace{0pt}}
\addtokomafont{disposition}{\rmfamily}
\addtokomafont{descriptionlabel}{\rmfamily}
% forbid widows/orphans
\frenchspacing
\sloppy
\clubpenalty=10000
\widowpenalty=10000
% http://tex.stackexchange.com/questions/304802/how-not-to-hyphenate-the-last-word-of-a-paragraph
\finalhyphendemerits=10000
% given that we said footinclude=false, this should be safe
\setlength{\footskip}{2\baselineskip}
\title{Anarhistkinja bez pridjeva — Voltairine de Cleyre}
\date{}
\author{Sara Baase}
\subtitle{}
% https://groups.google.com/d/topic/comp.text.tex/6fYmcVMbSbQ/discussion
\hypersetup{%
pdfencoding=auto,
pdftitle={Anarhistkinja bez pridjeva — Voltairine de Cleyre},%
pdfauthor={Sara Baase},%
pdfsubject={},%
pdfkeywords={anarhizam; istorija}%
}
\begin{document}
\begin{titlepage}
\strut\vskip 2em
\begin{center}
{\usekomafont{title}{\huge Anarhistkinja bez pridjeva — Voltairine de Cleyre\par}}%
\vskip 1em
\vskip 2em
{\usekomafont{author}{Sara Baase\par}}%
\vskip 1.5em
\vfill
\strut\par
\end{center}
\end{titlepage}
\cleardoublepage
\begin{quote}
„\emph{Bila je blještava kometa anarhističkog neba, brzo je sagorjela i svi su je brzo zaboravili, osim uskog kruga njezin suradnika koji su je voljeli i ostali joj vjerni dugo nakon njezine smrti. Uspomena na nju posjeduje sjaj legende.}”
\end{quote}
\begin{quote}
Paul Avrich
\end{quote}
Pokušaš li nabrojiti neke od velikih anarhista\Slash{}kinja kasnog 19. i početka 20. stoljeća svakako ćeš spomenuti Emmu Goldman, Kropotkina, Proudhona, Benjamina Tuckera. O Voltairine de Cleyre (1866-1912) danas se ne zna baš puno. Bila je slobodna misliteljica, anarhistkinja i feministkinja. Kao govornica, bila je često na proputovanjima, pisala je pjesme, priče, eseje. Poznavala je mnoge poznate radikale i surađivala s njima. Svrha ovog članka je predstaviti de Cleyre i neka njezina važnija djela.
Rođena je u malom selu u državi Michigan 1866. S 13 godina njezina siromašna obitelj prisilila ju je na obrazovanje u kršćanskom samostanu. Prezirala je samostan u kojem su je tjerali da ponavlja religijske dogme, iako uopće u njih nije vjerovala. Tada je donijela značajnu moralnu odluku: nikad neće lagati pa makar bila i osuđivana zbog toga. Ironično je da joj je prijetila osuda crkve, institucije koja bi morala učiti dijete da postupa iskreno i pravilno. Voltairine je kasnije o samostanu govorila kao o bolnom iskustvu koje je ostavilo „\emph{velike ožiljke na njenoj duši}”.
Sa sedamnaest godina izašla je iz samostana i u potpunosti odbacila vjerske dogme i licemjerje. Bila je slobodna misliteljica iako nikada nije pročitala knjige koje bi joj pomogle da oformi svoje poglede i shvaćanja. U slijedećih 15 godina, de Cleyre je prihvatila, a zatim i odbacila mnoge varijante anarhističkih filozofija. Kao da je isprobavala komad po komad odjeće, pokušavajući odabrati onaj koji joj najbolje pristaje. Niti jedna varijanta nije joj u potpunosti odgovarala, pa je na kraju oblikovala svoju vlastitu. U svakom slučaju, otpor bilo kakvoj vrsti autoriteta i predanost slobodi bili su prisutni njen cijeli život.
Ubrzo nakon što je napustila samostan počela je održavati predavanja o slobodnoj misli. S devetnaest održala je predavanje o životnom djelu Thomasa Painea na Paineovom komemoracijskom skupu gdje je slušala govor Clarencea Darrowa o socijalizmu. Tako je prihvatila socijalizam, ali ga je odbacila nakon šest tjedana kada je napokon otkrila anarhizam. Kao i na Emmu Goldman, žrtve s Haymarketa izvršile su ogroman utjecaj na Voltairine i to je bio glavni poticaj njenom skretanju k anarhizmu. 1888. pridružila se anarhističkom pokretu strastveno se posvećujući ostvarivanju slobode do kraja svog života. Emma joj je rekla da se ljubav prema slobodi nikada ne može izmiriti s idejom slobodne države socijalizma.
Ubrzo je upoznala Benjamina Tuckera, anarhista individualista, urednika i izdavača „\emph{Liberty}-a”, glavnog anarhističkog newslettera od 1881\Slash{}1908. Individualisti su smatrali da su glavne institucije komercijalizma dobre, ali uglavnom postaju loše zbog miješanja države. Kasnije se Voltirine nije složila s ekonomskim idejama individualista, pa je prihvatila mutualizam. Smatrala je da je mutualizam, u kojem bi slobodna radnička udruženja ukinula postojanje poslodavaca, sinteza socijalizma i individualizma.
Postala je pacifistkinja i velika protivnica zatvora. Kako se već davno odrekla licemjerja nije tužila čovjeka koji je pokušao izvesti atentat na nju. Komentirala je da „\emph{i socijalizam i komunizam zahtijevaju određeni stupanj uprave koja može stvoriti više propisa nego što je dosljedno idealu anarhizma; individualizam i mutualizam koji počivaju na temeljima siromaštva uključuju razvoj kontrole privatnosti, a sve to zajedno ne odgovara mojoj ideji slobode.}” I što je ostalo? Jednostavno anarhizam, „\emph{anarhizam bez ikakvih pridjeva i dodataka}”, kao što je to rekao španjolski anarhist Fernando Tarrida del Marmol kada je tražio veću toleranciju između različitih anarhističkih frakcija. Također je poticala toleranciju među različitim metodama i načinima ostvarivanja slobode jer su se anarhisti na početku stoljeća sukobljavali oko nenasilnih metoda i konfrontacijske taktike.
Rekla je: „\emph{Pitate za metodu? Da li pitate proljeće za njenu metodu? Što je potrebnije sunce ili kiša? Da, i sunce i kiša su kontradiktorni, jedno uništava drugo, ali iz te destrukcije izrasta cvijeće\dots{} Sve su metode pitanje individualne mogućnosti i odluke, trebali bi upotrijebiti vlastite sposobnosti za ono u čemu smo najbolji i izabrati one metode koje odgovaraju nama samima}”. Stala je i u obranu onih koji odaberu ubojstvo ugnjetavačkih i okrutnih vladinih dužnosnika. Smatrala je da su oni plemeniti i uzvišeni u svojim idealima, ali su ih korupcija i nepravda kojom su okruženi natjerali na nasilna djela.
Jedan od najboljih eseja Voltairine de Cleyre je „\emph{Anarchism}” objavljen 1901. godine. Tu ona definira anarhizam kao slobodu od prisile. Uzima u obzir da anarhist mora usvojiti neka gledišta ekonomije. U ovom prekrasnom eseju opisuje distinktivna gledišta četiri glavne ekonomske potkategorije anarhizma: komunista, socijalista, individualista, mutulista i objašnjava zašto su se, gdje i kada razvili. Smatra da razlike među njima ovise više o povijesti i kulturi, nego o njihovom naučno utvrđenom porijeklu. Individualizam se, npr. dobro uklapa u društvo bez povijesti klasnog sukoba gdje današnji radnik može postati sutrašnji poslodavac i gdje je moto zemlje: „\emph{Gospodin pomaže onima koji pomažu sebi.}”
Smatrala je da „\emph{ne postoji ništa neanarhističko u ovim potkategorijama tako dugo dok element prisile ne obavezuje osobe koje ne žele ostati u zajednici s čijim se ekonomskim uređenjem ne slažu}”.
U njenom drugom eseju „\emph{Anarchism and American traditions}” nastojala je pokazati da su anarhisti i borci protiv autoriteta bili osnivači Amerike. Esej uključuje i snažan napad na vladinu kontrolu sistema obrazovanja. Vjerojatno pretjeruje kada govori o anarhističkim korijenima osnivača, ali njen stil i citati Jeffersonove Deklaracije nezavisnosti čine zanimljiv materijal za današnje anarhiste. Argumenti koje je upotrijebila za obrazovanje relevantni su i vrijede danas isto kao i u kasnom 18. st. i 1908. god. kada je napisala ovaj članak. Naglašava činjenicu da djecu u javnim školama uče bitkama američke revolucije, ali ne i njenim idealima.
Važno je naglasiti rad Voltairine de Cleyre kao pjesnikinje. Bila je izvanredna govornica i neumorna spisateljica unatoč nepovoljnim financijskim okolnostima koje su je prisiljavale da puno radi i unatoč duboko nesretnom životu koji uključuje nekoliko pokušaja suicida, zamalo fatalne smrti od metka atentatora i nesretnih ljubavnih afera, stvorila je stotinjak pjesama, eseja i priča u svom prekratkom životu. Njezini suradnici su je hvalili zbog elegancije i stilske ljepote njenih tekstova i po mišljenju Paula Avricha (autora njene biografije) Voltairine posjeduje značajniji literarni talent nego bilo koji američki anarhist, premašujući čak i Berkmana, Goldmanove i Tuckera. Emma je smatrala da se Voltairinina proza razlikuje savršenom jasnoćom misli i originalnim izrazom. „Nažalost samo jedna zbirka njezinih radova nazvana „\emph{The selected works of Voltairine de Cleyre}” kojoj je urednik bio Berkman objavljena je u \emph{Mother Earth} 1914. godine.
Najvažnija tema njezinih govora bila je ravnopravnost spolova. Ustvari njezin cijeli život bio je revolt protiv sistema muške dominacije i koji je poput svih ostalih oblika tiranije i eksploatacije bio potpuno u suprotnosti s njezinim anarhističkim duhom. Zbog toga i nije čudno što je neobična i izvanredna žena poput nje bila feministkinja. Jedna od njenih omiljenih tema bilo je pitanje braka. Iako je cijenila ljubav potpuno je odbacila formalni brak, a udanu ženu smatrala je okovanim robom.
Zanimljivo je reći da se Emma Goldman i Voltairine nisu baš dobro slagale u privatnom životu, ali su se poštovale intelektualno. U svojoj komemoraciji posvećenoj Voltairine Emma piše: „\emph{\dots{}izniman duh\dots{} rođena u nekom siromašnom gradiću, u siromaštvu je provela i cijeli svoj život i samo ju je velika snaga volje izvukla iz živog blata, osvijetlila njen duh od mraka praznovjerja, okrenula je svoje lice suncu i prihvatila veliki ideal koji je odlučno širila po svakom kutiću svoje zemlje\dots{} Da, američko tlo ponekad stvori doista posebne plodove.}”
% begin final page
\clearpage
% if we are on an odd page, add another one, otherwise when imposing
% the page would be odd on an even one.
\ifthispageodd{\strut\thispagestyle{empty}\clearpage}{}
% new page for the colophon
\thispagestyle{empty}
\begin{center}
Anarhistička biblioteka
\smallskip
Anti-Copyright
\bigskip
\includegraphics[width=0.25\textwidth]{logo-yu}
\bigskip
\end{center}
\strut
\vfill
\begin{center}
Sara Baase
Anarhistkinja bez pridjeva — Voltairine de Cleyre
\bigskip
http:\Slash{}\Slash{}www.stocitas.org\Slash{}voltairine\%20de\%20cleyre.htm
\bigskip
\textbf{anarhisticka-biblioteka.net}
\end{center}
% end final page with colophon
\end{document}